Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija, od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.

Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.

U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine).

Obuhvaća 5 gradova:

Duga Resa (11.180 stan.),

Karlovac (55.705 stan.),

Ogulin (13.915 stan.),

Ozalj (6.817 stan.) i

Slunj (5.076 stan.)

te 17 općina:

Barilović (2.990 stan.), Bosiljevo (1.284 stan.), Cetingrad (2.027 stan.), Draganić (2.741 stan.), Generalski Stol (2.642 stan.), Josipdol (3.773 stan.), Kamanje (891 stan.), Krnjak (1.985 stan.), Lasinja (1.624 stan.), Neretić (2.862 stan.), Plaški (2.090 stan.), Rakovica (2.387 stan.), Ribnik (475 stan.), Saborsko (632 stan.), Tounj (1 150 stan.), Vojnić (4.764 stan.) i Žakanje (1.889 stan.).

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatske, a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote naših rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata kulturno-povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja ovdašnjeg stanovništva. Područje Karlovačke županije od davnih je vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.

Grad Karlovac

Od svog osnutka (1579. godine), grad Karlovac postaje vojnim, strateškim, gospodarskim i prometnim središtem Hrvatske, čvorištem važnih prometnica. Uz povijesne ceste Karolinu, (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733.godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) Karlovac dobiva suvremenu autocestu koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem. Ovim prosotrom prolazi i najkraća prometna veza između dviju susjednih država, Republike Slovenije i Republike Bosne i Hercegovine.