Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.626 km² te se ubraja u red većih županija, od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.

Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.

U Karlovačkoj županiji živi 112.195 stanovnika (prema popisu iz 2021. godine).
Gustoća naseljenosti 2021. bila je 30,97 stanovnika/km².

Obuhvaća 5 gradova:

Duga Resa (10.212 stan.),

Karlovac (49.377 stan.),

Ogulin (12.246 stan.),

Ozalj (5.837 stan.) i

Slunj (4.224 stan.)

te 17 općina:

Barilović (2.673 stan.), Bosiljevo (1.040 stan.), Cetingrad (1.491 stan.), Draganić (2.541 stan.), Generalski Stol (2.171 stan.), Josipdol (3.419 stan.), Kamanje (827 stan.), Krnjak (1.332 stan.), Lasinja (1.322 stan.), Neretić (2.439 stan.), Plaški (1.650 stan.), Rakovica (2.230 stan.), Ribnik (362 stan.), Saborsko (466 stan.), Tounj (1.002 stan.), Vojnić (3.602 stan.) i Žakanje (1.732 stan.).

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatske, a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote naših rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata kulturno-povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja ovdašnjeg stanovništva. Područje Karlovačke županije od davnih je vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.

Od svog osnutka (1579. godine), grad Karlovac postaje vojnim, strateškim, gospodarskim i prometnim središtem Hrvatske, čvorištem važnih prometnica. Uz povijesne ceste Karolinu, (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733.godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) Karlovac dobiva suvremenu autocestu koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem. Ovim prosotrom prolazi i najkraća prometna veza između dviju susjednih država, Republike Slovenije i Republike Bosne i Hercegovine.