Časopis Komunal danas je u  hotelu Westin organizirao konferenciju LOKALNE DEMOGRAFSKE I RAZVOJNE MJERE. Riječ je o skupu namijenjenom predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, a koji će poslužiti kao platforma za raspravu o jednom od gorućih problema u RH – negativnom demografskom trendu.

Što mogu učiniti jedinice lokalne i regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova, odnosno depopulacije? Koje lokalne mjere pokazuju rezultate? Kako revitalizirati ruralna područja i stvoriti jednake prilike u cijeloj Hrvatskoj? Koje JLS su pozitivni primjeri u poboljšanju kvalitete života i zadržavanju mladih? Koje su najuspješnije pronatalitetne mjere? – samo su neka od glavnih pitanja kojima će bavila zagrebačka konferencija.

Na panel raspravi na temu:Demografski trendovi i struktura stanovništva sudjelovala je i županica Martina Furdek-Hajdin. Uz nju su kao panelisti bili i župan Osječko baranjske županije Ivan Anušić, Željka Josić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Julije Domac iz Ureda predsjednika RH te Vedrana Jelušić Kašić iz PBZ-a.

Na inicijativu zamjenice županice Karlovačke županije Vesne Hajsan Dolinar danas je u prostoru Karlovačke županije održan sastanak ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića s ravnateljima srednjih škola kojim je osnivač Karlovačka županija. U nazočnosti zamjenice županice, Vesne Hajsan Dolinar te predstavnika Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije, na čelu s pročelnicom Marijom Šćulac, prof. Filipović je ravnateljima izložio analzu rezultata državne mature 2021. godine učenika iz škola Karlovačke županije te usporedbu rezultata s državnom razinom. Također je pojasnio prijedlog organizacijskih promjena za državnu maturu 2022., koja uključuje pisanje probnih testova. Učenici će imati priliku upoznati sadržaj, koncept i proceduru provedbe same mature gdje nije naglasak na konačne rezultate. Nacionalni centar u 2023. godini planira uvesti jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika i prag za prolazak eseja.

Polaganjem vijenaca ispred rodne kuće Milana Neralića danas su u gradu Slunju započeli Neralićevi dani u čast na proslavljenog hrvatskog olimpijca. Milan Neralić rođen je u Slunju 26. veljače 1875., a umro u Bečkom Novom Mjestu 17. veljače 1918.

Bio je hrvatski mačevalac, prvi hrvatski olimpijac i prvi hrvatski osvajač medalje na Olimpijskim igrama. Bio je jedan  od najboljih mačevalaca u Austro – Ugarskoj, također i učitelj mačevanja. Prvi je u povijesti primijenio „leteći ispad“, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka. Sudjelovao je na OI 1900. u Parizu, osvojivši brončano odličje u sablji. Na mačevalačkom turniru nastupio je u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja.

Svečanost je nastavljena otvaranjem izložbe eksponata olimpijca u Pučkom otvorenom učilištu Slunj. Izložbu je postavio Hrvatski mačevalački savez, a sve o izlošcima, ali i tehnici mačevanja, posjetiteljima je podrobno opisao i predstavio predsjednik Hrvatskog mačevalačkog saveza Antonio Trcin.

Počast ovom hvaljenom hrvatskom olimpijcu iskazala je i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin zajedno sa gradonačelnicom grada Slunja Mirjanom Puškarić i brojnim okupljenim građanima.

Sastankom u Uredu županice Karlovačke županije započeo je današnji službeni posjet veleposlanika Države Izrael Nj.E. Ilana Mora Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Veleposlanika Mora ondje su ugostile županica Martina Furdek Hajdin, zamjenica gradonačelnika Karlovca, Ivana Fočić te predsjednica Društva Židova u Karlovcu Tena Bunčić. 

Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme.

„Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6, 36). Ostati na putu milosrđa s onima koji pate

Također, prilika je za prisjetiti se i zahvaliti svima onima koji skrbe o bolesnicima, a to su zdravstveni i nezdravstveni djelatnici te volonteri koji svojim plemenitim radom brinu o potrebama bolesnih.

Karlovačka županija je osnivač četrnaest zdravstvenih ustanova koje stanovnicima pružaju zdravstvenu zaštitu organiziranu  na tri, međusobno povezane razine koje surađuju u pružanju zdravstvene skrbi. Te razine čine primarna i sekundarna zaštita te zdravstveni zavodi.

Primarna zdravstvena zaštita je prvi i najčešći oblik kontakta  građana sa zdravstvenom službom. To je ona zaštita koja se pruža na mjestu gdje ljudi žive, rade i gdje se školuju, podrazumijeva sveobuhvatnu skrb zazdravlje, provedbu preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. U našoj županiji imamo 76 timova obiteljske medicine, 65 timova dentalne medicine, 9 timova zdravstvene zaštite žena, 7 timova zdravstvene zaštite predškolske djece, 4 tima medicine rada te 5 laboratorija. Također, ponosni smo na kvalitetnu i brzu uslugu u našim bolnicama koja nije izostala ni u ovo vrijeme Covida kroz smanjenu ali redovnu dijagnostičko - terapeutsku uslugu po svim djelatnostima uz iznimni angažman medicinskih djelatnika

Karlovačka županija je u razdoblju od 2017. do 2021. godine u područje zdravstva uložila oko 73,5 milijuna kuna. Kontinuiranim ulaganjem u cilju povećanja standarda kvalitete zdravstvenih ustanova i unaprjeđivanjem dijagnostičko – terapijske usluge,  nastoji se omogućiti dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb na primarnoj razini, kako bi se smanjilo upućivanje pacijenata u bolnički sustav.

Energetskim obnovama zdravstvenih ustanova, opremanjem vrijednom opremom te nabavkom potrebnih vozila, Karlovačka županija čini  zdravstveni sustav jačim, kvalitetnijim, dostupnijim i konkurentnijim, ne samo za pacijente iz naše županije već i iz drugih županija.