Tekst u nastavku preuzet sa portala Radio Mrežnice: Tekst

Nakon upornog i preciznog rada završen je prijepis i verifikacija gotovo 44 tisuće podataka  iz starih crkvenih knjiga s područja 16 župa na karlovačkom, ozaljskom i dugoreškom području. 

Knjige su ovog tjedna iz Karlovca krenule prema Zagrebačkoj nadbiskupiji gdje će biti i formalna primopredaja. Umjesto listanja požutjelih papira, do podataka iz prošlosti će se ubuduće dolaziti klikom miša jer su sad u elektronskom obliku.

Radi se o podacima rođenih od 1910. do 1946. godine, potom vjenčanih od 1931. do 1946. i umrlih do 1945. godine skupljenih u čak 193 knjige! Crkvene su to knjige koje je komunistička vlast oduzela 1946. godine da bi potom bile vraćene, a podaci iz njih prepisani i verificirani u državne matice. Podaci su to iz župa Dubovac, Kamensko, Hrnetić, Vukmanić, Skakavac, Rečica, Ozalj, Ribnik, Vivodina, Mali Erjavec, Svetice, Kamanje, Duga Resa, Barilović, Bosiljevo i Netretić.

Najstariji podaci iz 1878. godine s ribničkog područja

Iznimno opsežan posao radilo je 12 matičara iz Općeg odjela za opću upravu Karlovačke županije, a posao je to koji je, kako kaže pročelnica Ines Pavlačić, tražio veliku točnost. – Ovo je složen posao i velik broj upisa te njihove verifikacije od matičara su zahtjevali preciznost i temeljitost, i naravno, unos apsolutno točnih podataka.

Knjige su pisane krasopisom, a nude povratak u prošlost ljudi ovih krajeva.

Najstariji podaci sežu u 1878. godinu i maticu vjenčanih i umrlih u Ribniku, potom vjenčanih u Rečici i Bariloviću, a 1887. ozaljska matica rođenih i vjenčanih te vivodinski podaci iz 1892. godine daju zanimljive podatke o prošlosti i životu u našim krajevima.

Ono što je zanimljivo jest da su bračni drugovi u tridesetim godinama birali dvojicu kumova, a ne kuma i kumu, otkriva nam Pavlačić, a razvoda je bilo uistinu malo. – Brakovi su prestajali smrću supružnika, a vidi se i da su mnogi udovci nakon toga sklapali drugi brak.

Pročelnica Pavlačić naglašava trud i zalaganje matičara koji su ovo obavljali uz sve ostale redovne poslove, a kad se tome pridoda podatak da je broj matičara reformom smanjen, onda je jasno kakav posao je iza ovih preostalih. Podatke iz matica najčešće traže oni koji istražuju obiteljska stabla, ali i iseljenici u potrazi za korijenima. Ove knjige nisu prve koje su “prepisali” ovdašnji matičari jer je već 66 njih prethodno prepisano, verificirano te vraćeno Gospićko senjskoj biskupiji.

Izvor teksta i fotografija: Radio Mrežnica