Povezujući znanost, suvremenu tehnologiju i lokalnu zajednicu, ovaj projekt donosi priliku za bolje razumijevanje rizika, pravodobno djelovanje i dugoročnu zaštitu naših šuma, naših ljudi i našeg prostora. Projekt SPARK – Sustav praćenja i adaptacije na rizik od klimatski uvjetovanih šumskih požara u Karlovačkoj županiji, Veleučilište u Karlovcu provodit će do 1. travnja 2029. godine.
Vrijedan je 581.255,23 €, a 475.083,48 € su bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Partneri Veleučilištu su Karlovačka županija i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
"Vjerujem da ćemo kroz ove tri godine provedbe projekta izgraditi sigurniji, otporniji i održiviji sustav prevencije šumskih požara – sustav koji ćemo zajedno nastaviti razvijati i primjenjivati i nakon završetka projekta", rekla je zamjenica županice Vesna Hajsan-Dolinar na početnoj konferenciji na Veleučilištu na kojoj su predstavljeni ciljevi i aktivnosti projekta.
Klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet šumskih požara u kontinentalnoj Hrvatskoj. Karlovačka županija, s više od 60 % površine pod šumama, dodatno je izložena rizicima zbog razvedenog reljefa, disperzije naselja i ograničenih operativnih kapaciteta. Nedostatak integriranih alata za procjenu rizika i rano upozoravanje predstavlja ključni izazov u planiranju i civilnoj zaštiti.
Zato je projekt SPARK usmjeren na jačanje otpornosti Karlovačke županije na klimatski uvjetovane šumske požare kroz razvoj i primjenu sustava praćenja, procjene rizika i prilagodbe na klimatske promjene.
"Karlovačka županija bogata je šumama – jednim od naših najvećih prirodnih bogatstava. Upravo su one, osobito tijekom ljetnih mjeseci, zbog ekstremnih vrućina i dugotrajnih suša sve više izložene riziku od požara. Često svjedočimo iznimnim naporima i hrabrosti naših vatrogasaca u borbi s vatrenim stihijama. No, čak i uz najbolju opremu i spremnost, gašenje šumskih požara uvijek je zahtjevno, teško i rizično. Upravo zato projekti poput SPARK-a imaju posebnu vrijednost jer će, znanstvenim pristupom prevenciji, naše šume postati otpornije na požare. Za vatrogasce će to značiti manje intervencija što će onda između ostalog donijeti i dodatne uštede", naglasila je Hajsan-Dolinar.
Nakon provedbe, kao rezultat projekta, Karlovačka županija bi trebala imati: karte buduće požarne opasnosti visoke rezolucije, funkcionalan prototip GIS sustava za identifikaciju područja ugroženih požarom koji integrira podatke daljinskih istraživanja i terenskog uzorkovanja, terenski validirani podatkovni skup (gorive mase, invazivne biljke, sukcesija, svojstva tla, „real time“ meteorološki podaci), javno dostupan doprinos otvorenoj znanosti, „fire smart“ prostorno-ekološki modeli za simulaciju budućih scenarija, bazu znanja sa smjernicama za donositelje odluka i stručnjake za upravljanje požarima (vatrogasce, šumare) te za pravilno gospodarenje biljnim ostacima na šumskim i poljoprivrednim površinama, čime se jačaju kapaciteti za protupožarnu zaštitu. Svi prikupljeni podaci bit će organizirani u prostornu bazu podataka i dostupni putem GIS-a.
Uloga Karlovačke županije u projektu je provedba teritorijalnih, operativnih i koordinacijskih aktivnosti u području prilagodbe klimatskim promjenama, planiranja i jačanja institucionalnih kapaciteta.
https://kazup.hr/aktualno/spark#sigProIdd6813e445e



